BG-български език / CS-čeština / DA-dansk / DE-Deutsch / EL-ελληνικά / EN-English / ES-Español / ET-eesti / FI-suomi / FR-français / GA-Gaeilge / HU-magyar / IT-Italiano / LT-lietuvių kalba / LV-latviešu valoda / MT-Malti / NL-Nederlands / PL-Polszczyzna / PT-Português / RO-Română / SL-Slovenščina / SK-Slovenčina / SV-Svenska
O Općem sustavu carinskih povlastica (OSP) Europske unije
Od 1971. OSP sustav Europske unije nudi jednostavniji pristup tržištu EU-a za robu koja se izvozi iz zemalja u razvoju jednostranom eliminacijom ili smanjivanjem uvoznih carinskih kvota (npr. na temelju neuzajamnosti). Svrha OSP-a je jednostavniji pristup tržištu EU-a kako bi se promicalo održivo gospodarstvo, društveni i ekološki razvoj kod zemalja u razvoju, posebice najsiromašnijih i najranjivijih, s primarnim ciljem smanjivanja siromaštva.
OSP se sastoji od tri različita dogovora s tri zemlje korisnice i razinama carinskih povlastica:
- Standardni OSP za zemlje s niskom i srednjom razinom dohotka nudi djelomično ili potpuno ukidanje carinskih pristojbi na otprilike dvije trećine tarifnih stavki EU-a. Ovaj dogovor trenutno (za 2019.) ima 15 zemalja korisnica.
- Ovaj posebni dogovor o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+) smanjuje iste tarifne stavke na 0 % za „ranjive“ zemlje s niskom i srednjom razinom dohotka koje su ratificirale i primijenile 27 međunarodnih konvencija vezanih za ljudska prava, radnička prava, zaštitu okoliša i dobro upravljanje. OSP+ trenutno ima 8 zemalja korisnica.
- Dogovor Everything But Arms (Sve osim oružja) (EBA), koji trenutno ima 48 zemalja korisnica, najslabije razvijenim zemljama (LDC-evi) daje bescarinski, beskvotni pristup tržištu za sve njihove proizvode osim oružja i streljiva.
O preispitivanju OSP-a Europske unije i ovom istraživanju
Trenutna pravna osnova za OSP, Uredba Vijeća (EZ) br. 9778/2012 od 25. listopada 2012., ističe krajem 2023. Ako nova OSP Odredba ne bude donesena, obustavit će se Standardni OSP i OSP+ te će uvozi iz trenutnih zemalja korisnica podlijegati „normalnim“ tarifama EU-a. Nastavilo bi se primjenjivati samo EBA. Ovisno o tome koliko zemalja korisnica izvozi u EU, to bi moglo negativno utjecati na rast, zapošljavanje i ulaganja u zemlje korisnice.
Srednjoročna evaluacija (objavljena u listopadu 2018.) OSP-a zaključila je da je trenutni okvir u velikoj mjeri učinkovit te da ostvaruje svoje ciljeve. Europski parlament u nezakonodavnoj je rezoluciji iz ožujka 2019. također priznao pozitivan utjecaj OSP Uredbe te je dao brojne preporuke za njezino preispitivanje. One se fokusiraju na podupiranje različitosti u izvozu, stavljajući veći naglasak na poboljšavaju ekoloških standarda, angažman dionika i bolje praćenje provedbe OSP-a.
Europska će komisija pripremiti procjenu učinka kako bi se ispitali gospodarski, društveni, ekološki te utjecaji vezani za ljudska prava opcija moguće politike za razne elemente nove OSP Uredbe Europske unije. Istraživanje koje je proveo konzorcij, vođen društvom BKP Economic Advisors, društvo za ekonomska istraživanja i savjetovanja sa sjedištem u Njemačkoj, podržava procjenu učinka analizirajući potrebu te relativne prednosti i nedostatke nekoliko opcija za poboljšanje koje su proizašle iz evaluacije.
Rad na istraživanju započeo je u prosincu 2019. te će se nastaviti tijekom 10 mjeseci. Tim će pripremiti tri glavna izvješća koja će biti objavljena na ovoj mrežnoj stranici te o kojima će se raspraviti s dionicima prije dovršavanja.